Održivost: 5 važnih pojmova za logističare i najveće prekretnice
1. dio serije „Održiva logistika” na blogu – Od pokreta do preokreta
Gotovo 18 posto emisija CO2 širom svijeta otpada na cestovni transport tereta, izvještava platforma „statista”. Samo u Njemačkoj udio sudionika u kopnenom prometu u transportnom lancu 2020. godine iznosio je oko 72,5 posto – s tendencijom porasta. S druge strane, prisutan je poziv na veću održivost u globalnim lancima stvaranja vrijednosti, a time i transportnim lancima.
Tek nedavno je u sklopu svjetskog sastanka na vrhu o klimatskim promjenama u Glasgowu dio delegata potpisao sporazum o ukidanju fosilnih goriva u automobilima ili kombijima . Osim toga, sudionici su prvi put pozvali na ukidanje uporabe ugljena za proizvodnju struje širom svijeta . Nakon njemačkog zakona o lancima opskrbe, to su još dvije odluke koje neposredno utječu na transportnu i logističku branšu i daju naslutiti buduće trendove.
Nova serija „Održiva logistika” na blogu TIMOCOM bavi se izazovima i mogućnostima održivog djelovanja za poduzeća iz područja transporta i logistike. Ta serija će objašnjavati važne pojmove o temi, opisivati dosadašnji razvoj i baviti se pitanjem što bi mogla donijeti budućnost.
„Gdje se upravo nalazi kamion?” i „Hoće li roba pravodobno stići?” vjerojatno su još uvijek među najčešće postavljanim pitanjima u transportnom lancu. Istodobno se kod klijenata i potrošača povećava želja za informacijama kao što je porijeklo upotrijebljenih sirovina, humana proizvodnja i transporti sigurni za okoliš. Transparentni lanci opskrbe prema tome počinju primjerice informacijama o održivom uzgoju poljskih plodova, a ne pregledom trenutnih zaliha na skladištu ili obavještavanjem o slanju.
Već znate sve o održivosti i spremni ste napraviti sljedeći korak? Digitalizacija se povezuje s optimiranjem opterećenja u sustavu Smart Logistics System tvrtke TIMOCOM. Izgradite svoju mrežu provjerenih međunarodnih poduzeća i smanjite broj praznih vožnji koje se mogu izbjeći.
Kako bi omogućila temeljno razumijevanje, ova serija počinje objašnjenjem 5 najvažnijih pojmova koji se izravno odnose na transport i logistiku te kratkim pregledom razvoja održivosti.
Ovo nije igra Buzzword-Bingo: 5 pojmova o održivosti za logističare
Svaki trend sa sobom donosi nove pojmove, a tako je i s velikim tematskim područjem „održiva logistika” ili „transparentna logistika”. Koja je razlika između ekološke bilance i ekološkog otiska ili uopće nema razlike? Dakle, prije nego što je moguće baviti se tom kompleksnom temom, potrebno je objasniti često upotrebljavane pojmove. Na internetu su dostupni mnogi leksikoni koji sadržavaju isključivo stručne pojmove vezane uz održivost. Sljedeći popis predstavlja izvadak iz njih; objašnjenja se pojavljuju nakon što kliknete na natuknicu.
1. Tri stupa održivosti
Održivost stoji na tri stupa koji se nalaze u trajnom međudjelovanju:
- Društvo:
Promatra čovjeka kao ljudski resurs, ali je pritom protuteža izrabljivanju i modernom ropstvu. U središtu pozornosti nalazi se pitanje je li očuvano ljudsko dostojanstvo i ima li svatko jednake mogućnosti s obzirom na obrazovanje, kulturu i blagostanje. Uz čovjeka samog po sebi, iz poduzetničke perspektive promatra se i stručno znanje te angažman .
- Okoliš:
To područje obuhvaća štedljivo postupanje s prirodnim resursima . Ono što se uzima iz prirode, prema tom pristupu treba imati realnu mogućnost da se obnovi vlastitom snagom. Biološka raznolikost i zdravi ekosustavi su cilj.
- Gospodarstvo:
Poduzeća koja djeluju u skladu s ciljevima za društvo i okoliš moraju ostvarivati i financijsku dobit. Ona jamči mogućnost provedbe održivih ulaganja u tehnologije budućnosti, usavršavanja i projekata za održivost te održavanje konkurentnosti .
2. Transparentnost lanca opskrbe / vidljivost lanca opskrbe
Od sirovina do pripreme krajnjeg proizvoda kod potrošača, „transparentnost lanca stvaranja vrijednosti” uzima u obzir sve korake u životnom ciklusu proizvoda. Transparentnost je pritom bitan pokazatelj održivosti jer su besprijekorne informacije o sirovinama, metodama obrade i transporta itd. odlučujuće. U sklopu zakona o lancima opskrbe koji stupa na snagu 2023. godine, to će za njemačka poduzeća biti jedan od najvažnijih aspekata.
3. Vidljivost u stvarnom vremenu
Taj pojam se ponekad izjednačuje s transparentnošću lanca opskrbe. Ipak, „real-time-visibility” u prijevodu znači „vidljivost u stvarnom vremenu (odnosi se na transporte ili zalihe na skladištu itd.)”. Moguće je okoristiti se vidljivošću u stvarnom vremenu u smislu održivosti i pomoću nje raditi uz štednju resursa.
4. Dekarbonizacija
Energetski preokret dugoročno predviđa gospodarstvo bez ugljika . Dakle, svjetsko gospodarstvo treba postupno promijeniti svoje procese tako da se sve manje stakleničkih plinova, nazvanih i „emisije”, proizvodi i ispušta u Zemljinu atmosferu . Važan aspekt u tom procesu je ukidanje uporabe fosilnih goriva i sve veća primjena obnovljivih izvora energije, npr. snage vjetra ili vode i solarne energije. Dekarbonizaciju u logistici moguće je potaknuti npr. modernizacijom voznog parka pomoću električnih vozila ili štedljivih motora s unutarnjim izgaranjem i ponovnom procjenom postojećih lanaca opskrbe.
5. Ekološka bilanca
Ekološka bilanca označava postupak kojim se prvotno procjenjivala samo sigurnost proizvoda za okoliš . Pritom se uzimaju u obzir prvenstveno podaci iz proizvodnje, npr. koliko emisija nastaje tijekom obrade neke sirovine do gotovog proizvoda i njegove isporuke. Ekološka bilanca danas se odnosi i na podatke o uslugama i načine ponašanja
Ostali relevantni pojmovi iz ovog područja
- Ekološki otisak: Prvotno promidžbena kampanja koncerna za ulje British Petrol, a postupno se ekološki otisak razvio u samostalan pojam i postao pokazatelj koji se odnosi na svakog pojedinog čovjeka. Upotrebljavaju ga vodeće organizacije za održivost kao što su Brot für die Welt ili Global Citizen , a on pokazuje kolika površina bi bila potrebna za održivo osiguravanje životnog standarda nekog čovjeka. Ako ste znatiželjni, u jednostavnom testu na internetu možete izračunati vlastiti ekološki otisak i dobiti savjete za njegovo smanjivanje.
- Dan ekološkog duga: Poznat i kao „Earth Overshoot Day”, taj dan označava datum u kalendarskoj godini kad sveukupni ekološki otisci potpuno prekrivaju površinu Zemlje. Na taj datum, koji se mijenja svake godine, potrošeni su prirodni resursi Zemlje. Godine 2021. to se dogodilo 29. srpnja.
(Ponovno) otkrivanje održivosti
Narodi na niskom stupnju tehnološkog razvoja čine to od početka povijesti čovječanstva, a civilizirane i prosvijećene industrijske države moraju to ponovo naučiti: život i rad u skladu s onime što planet nudi.
Kliknite i saznajte više: Sljedeće prekretnice danas najviše utječu na održivo djelovanje.
– Rođenje efekta staklenika: istraživanje klime u 19. stoljeću
Pojam „efekt staklenika” nastao je u istraživanjima početkom 19. stoljeća, prije nego što se etablirao u 20. stoljeću. Jean Baptiste Joseph Fourier i John Tyndall istraživali su utjecaj oslobođenih emisija na klimu Zemlje. Oni su uspoređivali reakcije koje su utvrdili na planetu i u njegovoj atmosferi s reakcijama takozvane „izolirane posude za dokuhavanje”, posude za toplinsku izolaciju.
– CLUB OF ROME: industrijalac uvodi održivost
Što? To uopće nije bio klimatski aktivist? Ne.
Aurelio Pecchei, industrijalac, osjećao je sve veću zabrinutost za čovječanstvo. Zajedno sa znanstvenikom Alexanderom Kingom 1965. godine je osnovao RIMSKI KLUB. Samo sedam godina kasnije u suradnji s profesorima s MIT-a objavljena je knjiga „Granice rasta”, koja po prvi put opisuje međudjelovanje ljudi, prirode i gospodarstva. Članovi te udruge su stručnjaci iz 30 zemalja koji se bave istraživanjima u području „problema čovječanstva u budućnosti”, traže rješenja i procjenjuju ih. U skladu s geslom „ZNATI, RAZMIŠLJATI, DJELOVATI”, ta organizacija djeluje na međunarodnoj razini, podržava npr. inicijativu Globalni Marshallov plan i održava mrežu škola RIMSKI KLUB.
– Agenda 21, Kyotski protokol i Agenda 2030: budućnost se sastaje sa svjetskom politikom
- Agenda 21: Rio de Janeiro u lipnju 1992. godine bio je domaćin konferencije UN-a o okolišu i razvoju. Zahvaljujući svom govoru „Slušajte djecu”, tada 12-godišnja Severn Cullis-Suzuki postala je simbolom nužnosti djelovanja. Zbog toga agenda sadržava program akcije koji se sastoji od preporuka za djelovanje u području razvojne politike i politike okoliša za 21. stoljeće.
- Kyotski protokol: U japanskom gradu Kyotu u prosincu 1997. godine postalo je obvezno ono što je Agenda 21 samo dokumentirala kao smjernice: neke od država sudionica sklopile su sporazum prema kojem će do 2000. godine zajedno smanjiti emisiju CO2 za 5,2 posto. Unatoč mnogim pomacima unatrag, Kyotski protokol smatra se prekretnicom u klimatskoj politici jer je prvi put utvrđena obvezujuća vrijednost smanjivanja emisija .
- Agenda 2030: U rujnu 2015. godine u New Yorku se održao „Svjetski sastanak na vrhu o održivom razvoju”. Rezultat tog sastanka je 17 ciljeva UN-a za održivost, a oni su kao svjetski sporazum za budućnost „Agenda 2030” još uvijek na snazi. Ukupno 193 čelnika država i vlada složilo se s ciljem da svakom čovjeku osiguraju dostojanstven život , i to do 2030. godine. Sve tri dimenzije održivosti uzete su u obzir u tih 17 ciljeva.
– Pariški sporazum: 1,5 Celzijev stupanj piše povijest
Poznat i kao „COP 21”, zahvaljujući tom sporazumu sudionici međunarodne konferencije o klimi u prosincu 2015. uspjeli su obvezati sve države na zaštitu klime i konačno uvesti energetski preokret . Glavni cilj tog sporazuma je ograničavanje zagrijavanja Zemlje na 1,5 Celzijev stupanj kako bi se zaustavile posljedice klimatskih promjena . Ta brojka prvi put je utvrđena u međunarodnopravnom sporazumu i zbog toga je obvezujuća širom svijeta. Tako je svaka pojedina država dužna donijeti i provoditi vlastiti paket mjera .
– Njemački zakon o lancima opskrbe: zakon zamjenjuje smjernice
Njemačko Savezno vijeće je 25. lipnja 2021. donijelo Zakon o dužnoj pozornosti za lance opskrbe (LkSG). Taj zakon stupa na snagu početkom 2023. godine, a čini održive lance opskrbe obvezujućima najprije za njemačka poduzeća s više od 3000 zaposlenika i njihove dobavljače . Poduzeća koja se već dobrovoljno zalažu za održivost i djeluju u skladu s njom prema tom će zakonu dobiti posebnu potporu. Sadržajni cilj tog zakona je utvrđivanje i otklanjanje postojećih opasnosti za ljude i okoliš te etabliranje mjera prevencije .
– Klimatski sporazum iz Glasgowa: kraj motora s unutarnjim izgaranjem
U jesen 2021. godine Glasgow je zaželio dobrodošlicu predstavnicima gotovo 200 zemalja na konferenciji o klimi „COP26”. Delegati su procijenili dotadašnje mjere za zaštitu klime, a u „Klimatskom sporazumu iz Glasgowa” dogovorili su brže ukidanje fosilnih goriva. Osim toga, više od 100 sudionika potpisalo je sporazum koji definira datum kraja uporabe motora s unutarnjim izgaranjem. Njemačka ga najprije nije potpisala, upućujući na različit stav o e-gorivima, dakle sintetičkim gorivima. Potpisnici isključuju njihovu uporabu.
Održiva logistika – Mnogo toga se dogodilo. Još više je tek potrebno učiniti.
Svakome su poznate slike iskorištavanja ljudi i prirode, zagađenja okoliša i prirodnih katastrofa, prosvjeda i sastanaka na vrhu vezanih uz klimu.
Sada je potrebno baviti se onime što su sve te slike uzrokovale. Koji zaključci iz sporazuma i zakona su relevantni za transportna i logistička poduzeća? Koje mjere mogu provesti poduzeća koja se smatraju dobavljačima u smislu zakona o lancima opskrbe?
Sljedeći nastavci serije „Održiva logistika” daju poticaje za odgovaranje upravo na ta pitanja. Klimatski preokret treba se transportirati u svijet – za to je potrebna najbolja logistika.
Spremni ste za sljedeći korak u smjeru održivosti? Digitalizacija se povezuje s optimiranjem opterećenja u sustavu Smart Logistics System tvrtke TIMOCOM. Izgradite svoju mrežu provjerenih međunarodnih poduzeća i smanjite broj praznih vožnji koje opterećuju okoliš.
