Novi Put svile – logistička infrastruktura „made in China”

Odakle dolazi pojam „novi Put svile”?

Naziv je aluzija na povijesni Put svile: trgovinsku rutu iz Kine prema Europi dugu oko 6400 km koja je od oko 100. god. pr. Kr. do dugo u novi vijek služila za transport robe. Prvenstveno u srednjem vijeku ondje se trgovalo svilom, ali i drugim materijalima poput zlata i srebra. Pojam „novi Put svile” (međunarodno „One Road, one Belt”)  danas obuhvaća interkontinentalne trgovinske i infrastrukturne projekte između Kine i mnogih zemalja Afrike, Azije i Europe.

Razvoj novog Puta svile od 2013. godine

Danas novi Put svile povezuje oko 60 % svjetskog stanovništva. Prema procjenama uskoro će obuhvaćati 40 % cjelokupne svjetske trgovine. Pritom se Atena, Istanbul, Venecija, Moskva, Rotterdam, a i Duisburg smatraju središnjim čvorištima u Europi.  Obnova drevne trgovinske rute najvažniji je strateški projekt tijekom mandata kineskog predsjednika Xija Jinpinga. Tako su provedena ulaganja u luke, zračne luke, željezničke mreže, ceste i bolnice. Za to je predviđeno oko 900 milijardi dolara. Do 2020. godine Peking je prema službenim podacima već investirao 124 milijarde eura. U manje od 10 godina na taj je način već nastalo oko 80 000 km autoceste i mnoge nove željezničke pruge – samo u Kini. Prvi sporazumi u Europi potpisani su s Rusijom, Poljskom, Mađarskom, Bugarskom, Srbijom i Hrvatskom. Od uspostavljanja novih industrijskih zona preko poticanja trgovine do gradnje elektrana i bolnica – i ovdje su mnogi projekti već pokrenuti i provedeni.

Mogućnosti novog Puta svile za logistiku

Kina je za Njemačku i mnoge druge europske zemlje jedan od najvažnijih trgovinskih partnera. Najkasnije nakon pojave e-trgovine znatno se povećao obujam trgovanja. Izgradnja lanaca isporuke istok-zapad atraktivna je za mnoga poduzeća i nacionalne ekonomije iz sljedećih razloga:

• Kraća razdoblja isporuke: Od kineske megametropole Chongqing do Duisburga pomorski transport traje 4 – 6 tjedana, a za kopneni transport potrebno je samo oko 12 dana.
• Umjereni troškovi isporuke: Teret se željeznicom može transportirati ne samo brže, nego prije svega razmjerno jeftino. Troškovi željeznice nalaze se između cijena za transport tereta brodom i cijena za zračni transport tereta. Međutim, potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da kopnenim transportom nije moguće prevoziti ni izdaleka jednaku količinu tereta kao brodom. 
• Nova prodajna tržišta: Istodobni razvoj zemalja uzduž rute može otvoriti nova prodajna tržišta za poduzeća.

Najveći europski kolodvor u luci u Hamburgu na sličan način promatra mogućnosti u inicijativi „One Belt, One Road”: „Novi Put svile važna je dodatna mogućnost uz pomorski promet za globalni lanac isporuke između Kine i Njemačke”, kaže Axel Mattern, direktor marketinga luke Hamburg. Danas postoji već 235 željezničkih veza između Hamburga i Kine (oko 40 vlakova tjedno) koje se postupno izgrađuju.

Utjecaj novog Puta svile na europsku logistiku

Tijek međunarodnih lanaca isporuke bez smetnji za poduzeća je sada važniji nego ikad. Zbog toga je načelno potrebno podržati izgradnju cestovnih i željezničkih mreža za promet tereta. S druge strane, pandemija koronavirusa već je potaknula mnoga poduzeća iz područja industrije i trgovine da se ponovo pojačano zalažu za partnerstva unutar Europe. Na taj način potrebno je ovisnost o globalnim dobavljačima svesti na minimum.

Tko se danas uključi u sustav Smart Logistics System, i u budućnosti se može dinamično prilagođavati promjenama na tržištu – i tako osigurati svoje poslovanje.

Isprobajte besplatno