Koliko je digitalna umreženost važna za budućnost logistike?
Intervju s Linom Harispuru, višom znanstvenom suradnicom u organizaciji Fraunhofer IIS
Iako je digitalizacija u punom jeku, velik dio transportnih procesa i dalje se odvija na neučinkovit način. Razlog je tomu uglavnom nedostatak transparentnosti i suradnje između različitih sudionika. Lina Harispuru, viša znanstvena suradnica u radnoj skupini organizacije Fraunhofer za usluge lanca opskrbe, svojim istraživanjima pokušava unaprijediti transportnu logistiku 4.0. U intervjuu objašnjava što je za to potrebno i koliko smo daleko od tog cilja.
TIMOCOM: Dobar dan, gđo Harispuru, već devet godina radite na transportnoj logistici i kombiniranom prometu. Objasnite nam što sve uključuje vaše područje istraživanja.
Lina Harispuru: U našoj radnoj skupini u organizaciji Fraunhofer glavni je cilj digitalna transformacija upravljanja lancem opskrbe. U tom kontekstu u svojim istraživanjima aktivno se bavim umjetnom inteligencijom (UI) i generiranjem znanja na temelju podataka s naglaskom na transportnu logistiku i kombinirani promet – te njihovom digitalizacijom.
TIMOCOM: Vi tvrdite da je transport između poduzeća financijski i vremenski neučinkovit. Recite nam za početak što uopće podrazumijeva transport između poduzeća? A zatim zašto mislite da je on neučinkovit i kako bi ga se moglo unaprijediti?
Lina Harispuru: Transport između poduzeća odnosi se na pandan za intralogistički transport. Zbog asimetričnih informacija uslijed nedostatka transparentnosti ili suradnje između tvrtke koja vrši utovar i pružatelja usluga, takvi transportni procesi još uvijek se odvijaju prilično neučinkovito. Kada bi se umanjile te asimetrije informacija, podaci o prijevozu mogli bi se koristiti ciljano da bi transportni procesi postali brži i jeftiniji. Pritom je prikupljanje i upotreba podataka od velike važnosti.
TIMOCOM: Želite li reći da još nije prikupljeno dovoljno podataka za transportne procese? Što bi se trebalo promijeniti kako bismo mogli govoriti o transportnoj logistici 4.0 i kako biste Vi točno definirali taj pojam?
Lina Harispuru: Količina podataka za transportne procese još nije dovoljna za automatizirano upravljanje transportom i njegovo provođenje. Transport je posljednja karika u lancu vrijednosti pa su za njega potrebni podaci iz prethodnih koraka procesa. Međutim, postojeći podaci često su netočni, nepotpuni ili ih uopće nema.
Kao primjer mogu navesti proces transporta općeg tereta:
U transportu općeg tereta bilježi se nedovoljno podataka proizvođača o dimenzijama proizvoda koje treba transportirati. Time se otežava dispozicija i naknadno planiranje utovara u kamione, što znači da velik dio tih koraka u procesu nije automatiziran i da je potrebno djelomično čak iznova isplanirati utovar na licu mjesta. Povećanje učinkovitosti stoga se može postići samo ako se unaprijedi cjelokupni unos podataka za transportne procese.
Transportna logistika 4.0 podrazumijeva podatkovnu i mrežnu potporu prijevoza između poduzeća koja koriste digitalnu tehnologiju za transparentnije, agilnije i učinkovitije upravljanje transportom te njegovu organizaciju, razvoj i provedbu.
Stoga je potrebno bolje procjenjivati postojeće podatke i naći načina da se daljnji podaci o procesu stave na raspolaganje svim sudionicima. Kako bi se to ostvarilo potrebno je koristiti digitalne tehnologije za pojedinačne korake procesa transporta i dalje promicati umrežavanje svih sudionika.
TIMOCOM: Kakvu ulogu u umrežavanju ima FreightTech?
Lina Harispuru: FreightTech aplikacije dodatno automatiziraju lance vrijednosti te ih čine inteligentnijima. Platforme će sve više dobivati na važnosti. One igraju ključnu ulogu u umrežavanju svih sudionika i u budućnosti će preuzeti još veću kontrolu nad cijelim procesom i interakcijom svih aktera. Zabilježena je pojačana suradnja između već ustanovljenih sudionika i start-up tvrtki. Dobar je primjer suradnja između DHL-a i tvrtke Convoy, američke platforme za kopneni prijevoz. Međutim, posljednjih godina većina globalnoga novca za logističke start-up tvrtke (približno 90 %) slijeva se u SAD i azijske zemlje. U Europi je investirano svega nešto manje od 10 % ukupnih sredstava. Unatoč tome, u Europi se također osnuje sve više start-upova u FreightTech sektoru koji nude rješenja za lance vrijednosti.
TIMOCOM: Do sličnih smo zaključaka došli i u našoj bijeloj knjizi o temi FreightTech. Što drugi mogu naučiti od start-upova u FreightTech sektoru?
Lina Harispuru: Te se logističke start-up tvrtke bave poslovnim modelima temeljenim na podacima i uz pomoć umjetne inteligencije koriste razne podatke za stvaranje dodatnih ponuda ili za stvaranje učinkovitijih lanaca vrijednosti, posebno s obzirom na troškove i vrijeme.
U tom se kontekstu pojavljuju mnoge zanimljive disruptivne ideje koje pokazuju da razmišljanje izvan okvira dovodi do novih perspektiva.
Lanci vrijednosti ili ekosustavi koji su u potpunosti automatizirani, umreženi i inteligentno dizajnirani postići će veću konkurentnost.
Stoga se pod hitno mora početi provoditi automatizacija i uvesti inteligentniji sustavi, ne samo dodjeljivanja transporta između pošiljatelja i pružatelja usluga, nego i ostalih procesa poput planiranja i obavljanja prijevoza te prethodnih postupaka u lancu opskrbe. Moramo premostiti taj još uvijek prisutni jaz. U tome igra UI važnu ulogu.
TIMOCOM: Ključna je, dakle, umjetna inteligencija u transportu. A kako onda logistička branša može imati koristi od vaših analiza?
Lina Harispuru: Prije svega, može iskoristiti naše posebno istraživanje o umjetnoj inteligenciji u transportnoj logistici i kombiniranom prijevozu. A osim toga, u radnoj skupini za usluge lanca opskrbe organizacije Fraunhofer važan je cjelokupni pogled na poslovanje, uključujući. pitanje (novih) poslovnih modela temeljenih na podacima, dakle, kako učiniti dostupne podatke upotrebljivima i iz njih razviti nova rješenja zasnovana na podacima. U konačnici, rezultati istraživanja naših različitih odjela utječu na praksu. Naime, naša je prednost što pratimo mnoga različita poduzeća i propitujemo ih o njihovim tijekovima rada i procesima. Bavimo se očitim, ali i možda u početku još uvijek skrivenim pitanjima i razvijamo rješenja koja se mogu ugraditi u postojeće sustave.
A ako pogledate u budućnost, sve veću važnost i stratešku vrijednost ima pitanje vodikove ekonomije u transportnom procesu i logističkoj infrastrukturi.
O našoj sugovornici
Lina Harispuru viša je znanstvena suradnica na odjelu za analitiku radne skupine za usluge za lanac opskrbe na institutu Fraunhofer za integrirane sklopove. Ova stručnjakinja za analitiku u transportu surađuje s udrugama, ministarstvima i tvrtkama. Njezin je cilj pokazati dostupne mogućnosti primjene analitike u transportu, koje se dodane vrijednosti njome mogu postići i kako će se prometni procesi i prometno tržište mijenjati u budućnosti.
