Kako je rat u Ukrajini utjecao na transport i logistiku
Europska logistika još se nije oporavila od posljedica Covida-19, a ubrzo nakon toga je uslijedio rat u Ukrajini. Rat u Ukrajini i sankcije nametnute Rusiji imaju veliki utjecaj na cijeli niz globalnih poslovnih procesa jer su obje zemlje čvrsto integrirane u svjetsko gospodarstvo.
Sankcije uvedene Rusiji imale su za cilj kazniti ovu zemlju zbog invazije na Ukrajinu. Te sankcije uključuju financijsku, trgovinsku, zrakoplovnu, pomorsku i useljeničku sferu. Sankcije su osmišljene protiv ruske invazije na Ukrajinu, a cilj je da pomoću njih dođe do obustave rata.
Trenutačno zatvaranje granice značilo je da određeni broj vozača kamiona nije mogao prijeći ukrajinske granice. 25. veljače 2022. Međunarodna unija cestovnog prometa (IRU) procijenila je da je u Ukrajini i široj regiji zadržano najmanje 12.000 vozača kamiona različitih nacionalnosti. Zbog toga su kontaktirana državna tijela zainteresirana za zaštitu blokiranih vozača kamiona i davanje prioriteta njihovom prolasku.
U međuvremenu, ruski cestovni prijevoznici zbog sankcija ne smiju prevoziti robu u EU, dok rastuće cijene goriva dodatno negativno utječu na komercijalni cestovni promet. Slično tome, nagli porast cijena goriva za bunkere povisio je stope otpreme i izvršio dodatni pritisak na međunarodni transport, logistiku i opskrbne lance.
U skladu sa cjelokupnom situacijom, kako biste izbjegli prazne vožnje i pronašli prijevoz u najkraćem mogućem roku, to možete učiniti u TIMOCOM sustavu. U slučaju neplaćenih računa nudimo uslugu naplate u kojoj pružamo podršku i pomažemo da dođete do svog novca. Korištenje svih usluga nalazi se na jednom mjestu TIMOCOM sučelju što znatno olakšava posao jer povezuje TIMOCOM usluge sa vašim logističkim softverom i pruža podršku u upravljanju opskrbnim lancem.
Cijena goriva
Ovisnost o ruskim gorivima još uvijek je ogromna jer je Rusija glavni dobavljač ne samo plina, već i nafte i ugljena u EU. Europska unija oslanja se na Rusiju za 40% svog plina i oko 27% svoje nafte. Iako trenutno nema konkretnih čvrstih sankcija protiv ruske nafte, u Europskoj uniji već se raspravlja o šestom paketu sankcija Rusiji. Predviđaju se ograničenja na uvoz ruske nafte ili čak embarga, ali je nemoguće predvidjeti kako će to utjecati na cijene benzina. Cijena Euro-super 95 u Njemačkoj u travnju ove godine je preko 2 eura, iako je u rujnu 2021. bila oko 1,5 eura.
U Europi su sve veće cijene benzina postale nova stvarnost, a troškovi prijevoza će predvidljivo rasti. Ali istodobno američki i europski čelnici razvijaju planove za smanjenje potrošnje ruskog plina i nafte i traže nova alternativna energetska tržišta.
U Španjolskoj su prvo porasle cijene goriva, no potom ih je španjolska vlada morala smanjiti zbog štrajkova logističkih tvrtki. Logističari su objasnili da s takvim cijenama ne mogu poslovati jer im je rad postao nerentabilan. Promet je zaustavljen, a cijene su snižene kako bi se logistički procesi lakše uspostavili.
Prometna politika EU usmjerena je na razvoj moderne infrastrukture koja čini temelj gospodarskog rasta jer su sigurnost i brzina glavni prioriteti. Ljudi su se navikli na brzu dostavu robe i očekuju isporuku sljedeći dan. Sloboda kretanja i brzina preseljenja vrlo su važni u europskom društvu jer podržavaju europski način života. Promet je također važna industrija odgovorna za više od 9% bruto dodane vrijednosti EU-a.
Sukob u Ukrajini traje i dalje, kao i njegovi kolateralni učinci. Situacija na ovom području dovodi do velikog povećanja troškova ključnih elemenata za europski kontinent poput plina, energije i nafte. Ali utjecaj sukoba u prijevozu tereta nadilazi samo cijenu goriva.
Cijena hrane
Tisuće vozača svakodnevno prelaze ukrajinske granice sa susjednim zemljama.U nekim slučajevima ti su pristupi trenutno zatvoreni. Slična situacija događa se i u Rusiji, gdje su praktički svi komunikacijski pravci prekinuti zbog sankcija koje su uvele europske administracije.
Ruska vojna agresija na Ukrajinu ima izravan utjecaj na globalnu sigurnost i dostupnost hrane. Zahvaljujući Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP), dostupnost hrane, stočne hrane i gnojiva nije glavna briga u EU. EU je uglavnom samodostatna i može se očekivati da će njezino jedinstveno tržište dokazati svoju ulogu u apsorbiranju šokova, osiguravanju sigurnosti hrane za građane EU-a i jamčenju potpore dohotku za europske poljoprivrednike.
Međutim, smanjenje uvoza kukuruza, pšenice, repice, suncokretovog ulja i sačme iz Ukrajine ima utjecaja, posebno na cijene stočne hrane i prehrambenu industriju EU. S visokim tržišnim cijenama i inflacijskim trendovima koji su rezultat rata u Ukrajini, glavna briga u EU ostaje pristupačnost.
Prognoza situacije kada završi rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini riskira ugroziti gospodarski oporavak Europe. Više cijene energije i poremećaji u trgovini mogli bi destabilizirati tvrtke iz EU-a koje su već oslabljene pandemijom.
Istodobno, ekonomski modeli Europske investicijske banke (EIB) pokazuju da bi rastuća inflacija mogla više Europljana gurnuti ispod granice siromaštva. Sada se očekuje da će stvarni gospodarski rast u Europskoj uniji pasti ispod 3% 2022. godine, u usporedbi s 4%, koliko je Europska komisija procjenjivala prije rata. Moglo bi doći do recesije, a daljnji poremećaji trgovine ili pojačane ekonomske sankcije povećali bi rizik za europsko gospodarstvo.
Povećani rizik od siromaštva: kućanstva će biti različito pogođena u različitim zemljama i unutar njih
Inflacija izazvana ratom mogla bi smanjiti stvarnu privatnu potrošnju u Europskoj uniji za 1,1%, iako će se utjecaj razlikovati od zemlje do zemlje. Utjecaj će se više osjetiti u zemljama gdje je potrošnja osjetljivija na cijene energije i hrane i gdje je relativno velik dio stanovništva u riziku od siromaštva. Zemlje srednje i jugoistočne Europe više su pogođene.
Rastuće cijene hrane i energije nerazmjerno će pogoditi kućanstva s niskim prihodima, ali u različitim stupnjevima u državama članicama EU-a. Kućanstva s nižim prihodima u bogatijim zemljama sjeverne i zapadne Europe sposobnija su apsorbirati povećanje cijena nego kućanstva u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uglavnom zato što su stope štednje i ukupni prihodi viši.