Digitalno, analogno ili pak hibridno?
O stupnju digitalizacije u cestovnom teretnom prometu <br/ >Doprinos gosta, prof. dr. Christiana Killea
Ima li još novosti o temi „Digitalizacija u cestovnom teretnom prometu”? Nije li sve već rečeno, ima li još netko mišljenje? Pokretač digitalizacije toliko je širok i snažan, iako još uvijek ne dovoljno raspršen u umovima da je apsolutno neophodno dodatno se nositi s tim.
Masa umjesto digitalne klase? Ili pak pogrešni uzori?
Protivno brojnim anketama i rezultatima studija, logistiku u cjelini ne ocjenjujem neprijateljski nastrojenom prema inovacijama ili nezainteresiranom za digitalizaciju. To je možda zbog osobnog utiska koji se može opravdati iskustvom stečenim razmjenom informacija s brojnim pružateljima logističkih usluga. Jedno treba uzeti u obzir pri provođenju anketa u logistici: Tržište logističkih usluga obilježeno je desecima tisuća poduzeća – točnije, 70 000 uključujući 12 500 u području kurirstva, ekspresne dostave i dostave paketa. Od toga je 35 000 izravno dodijeljeno cestovnom teretnom prometu (isključujući kurirske, poštanske i paketne usluge, koji imaju poseban položaj zbog svoje strukture). Oni predstavljaju 50 posto tvrtki na tržištu logističkih usluga, ali samo 20 posto prodaje. To se pokazuje i u strukturi studije „Top 100 logistike”: Broj poduzeća s prometom većim od 50 milijuna eura iznosi od 200 do 250. Od toga je 99,5 posto malih i srednjih poduzeća.
Dakako, to ne može biti glavni razlog što je stupanj digitalizacije napredniji u nekim industrijama u kojima postoji slična struktura. Međutim, ove industrije su uglavnom informatički usmjerene ili medijski orijentirane. Svi drugi mali gospodarski sektori suočeni su sa sličnim izazovima kao i logistika.
Odnosno: Digitalizacija je napredna u logistici koliko i u npr. trgovini. Postoji mnogo tržišnih lidera koji uzburkavaju i mijenjaju trgovinu, posebno e-commerce-pure-playeri. Pati tradicionalna trgovina u unutrašnjim gradovima koju uvelike karakteriziraju mala i mikro poduzeća. Paralela se također može vidjeti ovdje: Ovim trgovcima ili nedostaju financijska sredstva ili praktične vještine za provedbu stroge digitalizacije koja je korisna za njihove kupce.
Klasne razlike? Čimbenik financija
Slično se može vidjeti na tržištu logističkih usluga. Dok vrhunski igrači u logistici počinju sa 100 milijuna eura prometa i više pilot projekata i inicijativa za digitalizaciju, malim tvrtkama za cestovni prijevoz još jednom nedostaju financijske mogućnosti i praktične vještine. Izolirani pilot koji se testira za širenje na cjelokupno poduzeće uključuje apsolutno fiksno ulaganje koje ne ovisi previše o veličini poduzeća. U odnosu na promet ili ukupni investicijski proračun, to može biti zanemarivo za velika poduzeća – ali takvi su proračuni značajni za mala i srednja poduzeća. Sukladno tome, stupanj digitalizacije prvih 100 pružatelja logističkih usluga vrlo je visok u odnosu na neke druge industrije. Stupanj digitalizacije preostalih 99,5 posto je prema tome iz navedenih razloga vrlo nizak.
Masa i klasa: za bolje prakse iz srednjeg sektora
Stoga se o logistici ne treba pripovijedati uz žaljenje kako gospodarski sektor nije baš inovativan, posebno zbog velikog broja tvrtki za cestovni prijevoz robe, te da je zaostao u pogledu digitalizacije. Umjesto toga, treba istaknuti primjere u kojima su mala i srednja poduzeća uspješno provodila projekte digitalizacije ili imala koristi od njih. Ovi primjeri daju hrabrost drugim tvrtkama sa sličnim okvirnim uvjetima da slijede ove najbolje prakse i naprave neizbježan korak ka većoj digitalizaciji.
Bez klasnih razlika: zajedno naprijed
To bi bila dobra konačna poruka. Ali, pustite da još dodam: jedina i u ovom slučaju važna razlika u odnosu na ostale gospodarske sektore poput trgovine je ta što je većina tih malih i srednjih poduzeća integrirana u mreže. Mnogi partneri pružaju alate koji posebno integriraju (ili bi trebali) prijevozničke tvrtke. Činjenica da sve ne ide optimalno iz različitih razloga kao što su neznanje, nesporazumi ili ravnodušnost druga je tema. Ono što se ovdje pokazuje je: za razliku od trgovine, kupac, bio špediter ili utovarno poduzeće, ima mogućnosti sudjelovati u digitalizaciji. Bilo da se radi o povezivanju s platformama, putem aplikacija za mobilne telefone ili integracijom telematike i IT-a kupaca. Postoji potencijal za širu digitalizaciju logistike, posebno cestovnog teretnog prometa. Samo treba ići zajedno naprijed.
O gostujućem autoru:
Prof. dr. Christian Kille profesor je za trgovinsku logistiku i upravljanje operacijama na sveučilištu Würzburg-Schweinfurt i predavač na sveučilištu u Münchenu. Kad nije zaokupljen stvaranjem sljedeće generacije ekonomista, istražuje trendove u logistici. Kao stručnjak za industriju, podržava udruženja i ministarstva prognoziranjem razvoja logistike u Njemačkoj. Umrežite se s njim putem platformi LinkedIn ili Xing.
